KOROVI pobeđuju, rezistentnost na herbicide ?

IM000193.JPG

KOROVI  pobeđuju – Rezistentnost korova na herbicide. U razvijenim poljoprivrednim zemljama, intenzivna primena herbicida, dovela je i do nekih negativnih efekata. Pre svega, redukovan je plodored, napuštene su alternativne metode suzbijanja korova, te je intenzivna primena herbicida dovela do rezistentnostii do realnih mogućnosti kontaminacije podzemnih voda i zemljišta. Iz tog razloga, najnovija istraživanja ukazuju na potrebu smanjenja količine herbicida, rotaciju herbicida različitog načina delovanja kao i upotrebu mešavine herbicida odnosno njihovu kombinaciju sa odgovarajućom agrotehnikom, čime se može sprečiti ili odložiti pojava rezistentnosti kod korova

  Rezistentni biotipovi

  Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje tokom dvadesetog veka podrazumevalo je primenu savremenih agrotehničkih mera, upotrebu kvalitetnog semena, primenu odgovarajućih mineralnih đubriva i mera zaštite bilja. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja zahteva intenzivne mere zaštite bilja od bolesti štetočina i korova. Nažalost, posledica intenzivne i često neplanske i nestručne primene pesticida je pojava rezistentnosti. Rezistentnost je prirodno nastala nasledna sposobnost pojedinih organizama da preživi pesticidni tretman koji bi, u normalnim uslovima primene, efikasno suzbio te organizme.

  Herbicidna rezistentnost može se identifikovati kao “nasleđena sposobnost korova da prežive nivo herbicida koji bi normalno rezultirao efikasnim suzbijanjem“. Od prve rezistentne korovske vrste Senecio vulgaris L. na triazinske herbicide do danas utvrđen je ukupan broj od 249 rezistentnih biotipova u svetu, koji predstavlja 153 različite vrste, od kojih su 91 dikotiledoni, a 62 monokotiledoni korovi, dok travni korovi čine 33% svih rezistentnih vrsta.

 Za razliku od tolerantnih biljaka, rezistentni biotipovi najčešće ne preživljavaju samo komercijalne količine herbicida nego i izuzetno visoke količine. Rezistentni biotipovi sa višestrukim mehanizmima rezistentnosti predstavljaju izazov za njihovo suzbijanje. Istraživači pokušavaju molekularnom biologijom da olakšaju utvrđivanje promene ciljnog mesta kao mehanizma rezistentnosti.

 Herbicidna rezistentnost razvila se kao rezultat ponavljane aplikacije herbicida u dužem vremenskom periodu i sa malo, ili bez rotacije herbicida istog mehanizma delovanja. Kod većine korovskih vrsta rezistentnost se pojavila učestalom primenom herbicida kao što su triazini, feniluree, ariloksifenoksipropionati (APP), cikloheksadione (CHD), sulfoniluree i imidazolinone.

Uprkos prisustvu rezistentnosti već skoro 40 godina nijedan herbicid nije povučen iz poljoprivrede, već su i danas sastavni deo proizvodnje hrane svojom efektivnom primenom u kombina – ciji sa ostalim sredstvima za suzbijanje korova.

     Prvi rezultati su ukazali na rezistentnost kod Senecio sp. na atrazin, da bi krajem seda – mdesetih godina i početkom osamdesetih bila utvrđena kod mnogih drugih vrsta. U Vojvodini je utvrđena rezistentnost Echinochloa crusgalli (muhar) i Amaranthus retroflexus L. (štir) na ALS inhibitore kao i rezistentnost Amaranthus retroflexus L. (štir), Abutilon theophrasti (teofrastova lipica),Chenopodium hybridum (pepeljuga srcolisna) i Setaria viridis (zeleni muhar) na herbicide inhibitore procesa fotosinteze. Herbicidna reziste – ntnost korovskih vrsta biljaka je danas široko rasprostranjena na velikom procentu obradivih površina, uglavnom u zemljama sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom.

Chenopodium hybridum (pepeljuga srcolisna)

 Ekspanzija novoregistrovanih sredstava za zaštitu bilja

 U poslednjih nekoliko godina na tržištu Srbije pojavilo se više desetina (stotina) novoregistrovanih sredstava za zaštitu bilja, uglavnom na bazi nekoliko aktivnih supstanci.

  • Tako su danas u upotrebi preko

  • 15 sredstava za zaštitu bilja na bazi nikosulfurona (Motivel, Talisman, Nikon, Gat Motion, Innovate, Nikar, Novovel, Siran…),p

  • preko 10 SZB na bazi metsulfuron-metila (Laren, Meteor, Met-mark, Accurate, Mezzo…),

  • nekoliko SZB na bazi tifensulfuron-metila (Harmony, Promoni, Simphony…).

Prisustvo velikog broja preparata (sredstava za zaštitu bilja) na tržištu, često dovodi u zabludu poljoprivredne proizvođače koji (ne retko) misle da primenom preparata sa različitim i primenjuju i različite aktivince. Takođe, veoma je važno napomenuti da čak ni primena preparata sa različitim aktivnim supstancama ne znači uvek i primenu preparata sa različitim mehanizmom delovanja koje garantuje efikasno suzbijanje korova i ne smanjuje rizik od rezistentnosti.

Najbolji primer za to su preparati koji se najčešće koriste za suzbijanje npr. divljeg sirka (Sorghum halepense) u kukuruzu: preparati na hazi nikosulfurona (Motivel, Talisman, Nikon, Gat Motion, Innovate, Nikar, Novovel, Siran…), preparati na bazi rimsulfurona (Tarot, Rimex, Trawell, Tiger…) i preparati na bazifo-ramsulfurona (Equip). Iako su u pitanju tri različite aktivne supstance, sve tri ipak pripadaju grupi sulfonilurea i imaju isti mehanizam delovanja, odnosno inhibiraju enzim acetolaktat sintetazu (ALS inhibitori).

   Umanjenje rezistentosti plodoredom?

  Velika je zabluda i da se samim plodoredom može rešiti ili umanjiti problem rezistentnosti, pogotovo zato što se isti korovi na istim parcelama javljaju i u različitim usevima, te ukoliko se iz godine u godinu, u različitim usevima, primenjuju herbicidi sa istim mehanizmom delovanja a različitom aktivnom supstancom ili komercijalnim imenom, veoma brzo se možemo suočiti sa pojavom rezistentnosti. Česta praksa naših poljoprivrednih proizvođača je da u usevu pšenice (i ječma) koriste SZB na bazi metsulfuron metila (Laren, Meteor, Metmark, Accurate, Mezzo…) ili na bazi amidosulfuron + jodosulfuron-metil-natrijum (Sekator), što su sve preparati sa istim sistemom delovanja.

U usevu soje je veoma česta kombinacija herbicida: oksasulfuron (Oxon, Monam, Div, Dynox) + imazamoks (Pulsar) + tifensulfuron-metil (Harmony, Promoni, Simphony…), koji takođe imaju identičan mehanizam delovanja.

U imi tolerantnom suncokretu je česta upotreba preparata Pulsar.

U šećernoj repi je često neizostavan herbicid triflusulfuron-metil (Safari, Apex, Savana, Separi, Trimark…), dok je

U usevu kukuruza dominantna upotreba herbicida nikosulfuron (Motivel, Talisman, Nikon, Gat Motion, Innovate, Nikar, Novovel, Siran…) ili foramsulfuron (Equip). Svi prethodno navedeni herbicidi pripadaju grupi sulfonilurea, što znači da imaju isti mehanizam delovanja (ALS inhibitori).

ANTIREZISTENTNA STRATEGIJA

Višegodišnja primena herbicida sa istim mehanizmom delovanja na istim parcelama može veoma brzo dovesti do rezistentnosti pojedinih korovskih vrsta i umnogome otežati njihovo suzbijanje u narednom periodu. U prevenciji pojave otpornosti neophodno je smanjiti svaki od faktora koji favorizuju otpornost, stoga antirezistentna strategija podrazumeva integralni pristup suzbijanju korova (fizičke, hemijske i biološke mere), bez prekomernog oslonca na bilo koju od metoda.

  Fizičke mere suzbijanja korova ne podstiču hemijski selekcioni pritisak, a omogućavaju značajno smanjenje količine semena u zemljištu. Najznačajnije nemehijske mere koje se mogu preduzeti u suzbijanju su pre svega:

  • kultivacija,

  • rotacija useva,

  • higijena polja,

  • gajenje kompetitivnih useva,

  • sprečavanje uvođenja i širenja otpornih korova i njihovog semena.

  Strategija uključuje i identifikaciju herbicida na koji je korovska vrsta otporna, što kasnije olakšava odabir efikasnog preparata. Međutim, i veoma efikasni herbicidi čestom primenom mogu da prouzrokuju pojavu herbicidno rezistentnih populacija samo u nekoliko generacija. Naročito sklonim evoluciji rezistentnosti smatraju se nove grupe herbicida ALS i ACC inhibitori. Rezistentnost na inhibitor ACC- aze, fenoksaprop, kod vrste Echinoch- loa colona utvrđena je na Kostariki za manje od četiri godine (Riches et al., 1996).

  Značajna hemijska mera, koja može uticati na smanjenje pojave otpornih vrsta korova, je rotacija herbicida različitog načina delovanja kao i upotreba mešavine herbicida. Mešavinu treba da čine herbicidi koji suzbijaju iste korovske vrste, slične perzistentnosti, ali različitih mehanizama delovanja i/ili puteva degradacije u biljci.

  Pri planiranju programa hemijskog suzbijanja korova preporučuje se ograničenje broja aplikacija jednog istog herbicida ili herbicida istog načina delovanja u jednoj sezoni, ili po mogućstvu korišćenje kombinacije herbicida različitih načina delovanja aktivnih na iste ciljne korove, kao i korišćenje neselektivnih herbicida za suzbijanje ranosazrevajućih korova (pre nicanja).

  Primena herbicida je ekonomičnija od suzbijanja korova putem kultivacije, jer se troši mnogo manje goriva i obično se manje oštećuje koren useva i struktura zemljišta, a njihova efikasnost je omogućila poljoprivrednoj proizvodnji da obezbedi povećane potrebe sve brojnije populacije ljudi.

  U razvijenim poljoprivrednim zemljama, intenzivna primena herbicida, dovela je i do nekih negativnih efekata. Pre svega, redukovan je plodored, napuštene su alternativne metode suzbijanja korova, te je intenzivna primena herbicida dovela do rezistentnosti i do realnih mogućnosti kontaminacije podzemnih voda i zemljišta.

Iz tog razloga, najnovija istraživanja ukazuju na potrebu smanjenja količine herbicida, rotaciju herbicida različitog načina delovanja kao i upotrebu mešavine herbicida odnosno njihovu kombinaciju sa odgovarajućom agrotehnikom, čime se može sprečiti ili odložiti pojava rezistentnosti kod korova.

   Pripremio: Mr Bojan Konstantinović, Univerzitet u Novom Sadu Poljoprivredni fakultet, Departman za fitomedicinu i zaštitu životne sredine

izvor:poljoprivreda.info

Leave a Reply