Anti virusna folija za povrtare

a3f25a384dc7a7b89148Spas za povrtare – Fotoselektivne / Antivirusne folije (UV absorbing) Poslednjih godina desilo se niz promena u razvoju novih tipova polietilenskih folija i njihovom prilago|avanju zahtevima različitih useva.

Najznačajniji prodor svakako predstavlja primena foto selektivnih folija u oblasi integralnih sistema gajenja povrća (IPM). UV absorbujuća folija u kombinaciji sa insekt proof mrežama smanjuje u značajnoj meri primenu insekticida u suzbijanju lisnih vaši, bele mušice, tripsa, minera i drugih štetnih insekata, kao i pojavu sive truleži (Botrytis sp.) i pojave crnila latica na ružama.

Spas za povrtare – antivirusne folije

Kod petoslojnih sofisticiranih polietilenskih antivirusne folije – zapravo možemo govoriti o menadžmentu svetlosti u cilju postizanja optimalnih uslova za gajenu vrstu povrća unutar zaštićenog prostora. Složene oči insekata za svoju funkciju podrazumevaju UV deo spektra sunčeve svetlosti koji direktno determiniše motoričke funkcije i ponašanje uključujući orijentaciju, navigaciju, ishranu i interakciju polova. Kod antivirusnih folija transmisija svetlosti vidljivog dela spektra (400-700 nm) u potpunosti je uobičajena, za razliku od UV dela spektra do 370-380 nm, koji se filtrira, onemogućujući napad vektora ( lisne vaši, bela mušica, trips, miner ) i širenje virusnih zaraza.

Broj jedinki bele mušice prebrojan na žutim lepljivim pločama 4 do 10 puta je manji pod UV absorbujućom folijom u odnosu na uobičajene folije. Kod duvanovog (Trips tabaci) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) akumulativni broj sa 45 jedinki opada na svega 10.

Eksperimentom je utvrđeno da migracija vaši ne prelazi koncetričnu površinu radijusa do 1 m. Time se potreba primene insekticida smanjuje za 50-80%. Usev paradajza gajen u tunelima bez upotrebe insekticida u kontroli vektora virusa imao je procenat infekcije ispod fotoselektivne folije od svega 1 % u poređenju sa “običnom” folijom kao kontrolom gde je 80 % biljaka bilo inficirano virusom žute kovrdžavosti vrha (TYLCV) i virusom bronzavosti (TSWV).

(Izvor prof. dr. Nebojša Momirović)

 dipl. inž. Milojić Miljan

PSS Prokuplje

Leave a Reply