Bolesti i štetočine paprike

Bakterijske bolesti

Bakterijska pjegavost lišća

Bakterija Xanthomonas campestris pv. Vesicatoria je uzročnik bakterijske pjegavosti lišća. Bolest se prenosi sjemenom i zaraženim ostacima biljaka u zemljištu. Razvoju bolesti pogoduju visoke temperature i visoka relativna vlažnost zraka. Bolest se manifestuje na lišću pojavom okruglastim tamozelenih pjega, koje vremenom posmeđe oivičene svijetlim rubom. Zaraženi istovi brzo propadaju, tako što prvo požute i potom opadnu. Bolest se sem lista javlja i na plodu i to u vidu malih smeđčih ispupčenja koja su rezultat odumiranja tkiva u zaraženom dijelu ploda.

Virusne bolesti

Tipični simptomi zaraze virusima su pojava mozaika listova, promjenom boje lišća tako da zaražene biljke imaju išarano lišće. Virusi se prenose zaraženim sjemenom, insekti takođe prenose zarazu, kao i ljudi koji obavljaju određene radne operacije (pinciranje, branje), a ne uoče na vrijeme zaraženu biljku.

Virotične biljke se ne mogu liječiti, već se iste odstranjuju iz nasada. Najčešći virusi na paprici su:

Virus mozaika duhana

Virus mozaika duhana (tabacco mozaik virus) prenosi se zaraženim sjemenom i biljnim ostacima. Na zaraženim biljkama mlado lišće žuti uz narvaturu lista i otpada. Plodovi sa zaraženih biljaka su sitni i neupotrebljivi zbog nekrotičnih pjega.

Virus mozaika lucerke

Virus mozaika lucerke (alfalfa mozaic virus) prenosi se insektima sa lucerke i nekih drugih korovskih biljaka na kojima preživljava kao i zaraženim sjemenom Zaražene biljke imaju jako deformisano lišće na kojem se javljaju bijele do blijedo žute pjege. Zaraženi plodovi su također deformisani sa izraženim blijedožućkastim pruga ma duž ploda.

Virus mozaika krastavca

Virus mozaika krastavca (Cucumber mozaik virus) prenosi se isektima sa korovskih i kulturnih biljaka na papriku. Također, uzrok zaraze mogu biti i zaostali ostaci biljaka prethodne kulture.

Simptomi zaraze manifestuju se zaostalim razvojem biljke sa deformisanim lišćem na kome se javlja klorotični mozaik. Virus izaziva deformaciju cvjetova i umanjuje oplodnju. Oplođeni plodovi su sitni i deformisani.

Gangrena korjenovog vrata paprike ( Phytophtora capsici)

Kada se rasad zarazi, oboljele biljke poliježu kao pokošene. Ako se zaraze iz tla već presađene biljke, tada se simptomi u pravilu javljaju u zoni korijenovog vrata, koji ubrzo postaje tamnocrn, nakon čega se pojavi nekroza i vlažna trulež kore. Napadnute bijke naglo venu i suše se. Ovakve štete nastaju nakon navodnjavanja, i tada su štete najveće, jer je zaražen veliki broj biljaka. Kada se zaraza pojavi u pazuhu grana ili listova, odumiru dijelovi iznad zaraženih mjesta, na kojima nastaju tamno crvene mrlje. Plodovi paprike mogu biti napadnuti izravno ili preko drške, Ako poslije zaraze nastupi vlažno razdoblje se oko mjesta ulaska parazita stvara vodenasta pjega koja zahvata cijeli plod. Međutim, ako poslije zaraze nastupi suho razdoblje plodovi se smežuraju, a pokožica dobiva boju i izgled pergament papira. Na listu nastaju pjege, koje za vlažna vremena mogu biti prekrivene bijelim micelijem. Dezinfekcija sjemena (tiram) i klijališta je obavezna mjera u borbi protiv parazita iz tla. Izbor ocjeditih parcela, također, dijelom pridonosi smanjenju zaraze. Tretiranjem biljaka postiže se djelimičan uspjeh. Odmah nako pikiran ja klijalište se ravnomjerno zalijeva Previcurom 607 (propamokarb) rastvorom 200-400 ml po biljci. Poslije rasadivanja potrebno je zaliti svaku pojedinu biljku sa 0,25 % rastvorom Previcura. Ovaj se postupak ponavlja u inter valima 15-20 dana.

Bijela trulež paprike (Sclerotinia sclerotiorum)

Paprika je veoma osjetljiva na ovog parazita. Štete mogu nastati u rasadu i kasnije poslije rasađivanja, uoči berbe, i na plodovima. Obično se stabljika sužava u zoni korjen ovog vrata. Poslije se tkivo razmekšava i trune i biljke tako propadaju. Uvođenjem plodoreda umanjuje se zaraza. Zaražene biljke treba ukloniti iz nasada prije nego se obrazuju sklerocije i spaliti ih. U zaštićenim prostorima se steriliše tlo, a najuspješnija je sterilizacija vodenom parom. Prskanjem biljaka oko korjenovog vrata se donekle smanjuje napad.

 

izvor: www.agrostoreba.com

Leave a Reply