Jabuka sistemi gajenja – Tokom poslednjih 50 godina došlo je do značajnog povećanja gustine sadnje u jabučnjacima, koja je dosegla neslućene razmere od čak 7.400 sadnica/ha. Savremeni trendovi u podizanju zasada jabuke baziraju se na 5 vrlo važnih principa:
1) Rodna stabla za dobre i redovne prinose traže odličnu osvetljenost krune;
2) Prosvetljenost krune jedan je od imperativa u savremenim zasadima;
3) Potreba za visokim i što ranijim prinosima;
4) Špaliri manje dubine lakše se prilagođavaju mehanizovanim agro i pomotehničkim operacijama;
5) Gustina sadnje je ograničena ekonomskom zakonitošću opadanja povratnih prihoda.
Jabuka sistemi gajenja koji garantuju dobar rod
Na temeljima ovih principa trenutno se u zemljama EU podižu jabučnjaci visine 3-3,5 m sa uskim špalirom koji se mogu održavati sa mehanizovanom bočnom rezidbom u cilju smanjenja troškova radne snage i poboljšanja kvaliteta plodova. Od ovakvih zasada se očekuju visoki prinosi sa uniformnim plodovima visokog kvaliteta.
Trenutno je u svetu dominantno zastupljeno sledećih sedam sistema gajenja jabuke:
-
Visoko vreteno – ovo je najčešći uzgojni oblik u Severnoj Americi kod kojeg je gustina sadnje 2.200-3.200 stabala/ha. Lak je za učenje i traži umerena početna ulaganja. Ima visoke rane prinose i procenjeno je da obezbeđuje najveću profitabilnost tokom 20 godina eksploatacije.
-
Supervreteno je prisutno u manjem broju zasada, gde je prisutno oko 5.400 stabala/ha, koji su ograničavajući faktor s obzirom na troškove podizanja. Ovaj uzgojni oblik ima uprošćen sistem rezidbe i produkuje visokokvalitetne plodove.
-
Organizovani sistemi naslona (V sadnja vretena i vertikalna kordunica) su uobičajeni u voćarskim centrima proizvodnje jabuke u SAD-u (država Vašington), ali ne i na istočnoj obali. Dizajnirani su za preciznu rezidbu, s obzirom da je broj pupoljaka smanjen, ali su i plodovi manje podložni ožegotinama od sunca.
-
Solaxe sistem je uobičajen u južnoj Francuskoj, delovima Španije i u Čileu, ali nije usvojen u drugim delovima sveta. Ovaj oblik koristi sveobuhvatno povijanje grana i ručno uklanjanje pupoljaka radi uspostavljanja ravnoteže između vegetativnog porasta i rodnosti.
-
Dvoosovinska vretena se upotrebljavaju u Italiji oko 8 godina. Ovaj sistem gajenja koristi bibaum sadnice (jedno stablo sa dve osovine) kako bi se postigao veliki broj plodnih grana/ha (oko 4.500) sa umerenim brojem stabala (2.200 komada). On zapravo distribuira bujnost stabla na 2 vodilice, dajući više umerenog rasta svakoj od njih. Sistem je vrlo prilagođen mehanizovanoj rezidbi.
Voćni zid (Mur Frutiere) iz južne Francuske je kao sistem usvojen u Italiji, Nemačkoj, Belgiji i Španiji. Kod njega se primenjuje mehanizovana bočna rezidba špalira sa cirkularima rano u leto u cilju smanjenja troškova rezidbe i postizanja visokih prinosa, zajedno sa dobrim kvalitetom ploda. Trenutno su kod ovog sistema gajenja aktuelna ispitivanja vezana za optimalizaciju momenta rezidbe za pojedine sorte, kao i uticaj debljine plodonosnog zida na prinos i kvalitet ploda.
izvor agroinfo