Proizvodnja stajnjaka na farmi po vrstama

Proizvodnja stajnjaka – Upotreba stajnjaka je od velikog značaja u poljoprivredi.Sa smanjenjem stočnog fonda smanjena je i upotreba stajnjaka.Predstavljao Vam tabele proizvodnje stajnjaka po kategorijama domaćih životinja.Tako ćete imati mogućnost da predvidite potrebe za stajnjakom i mogućnosti njegove proizvodnje.

  Fekalna animalna materija fiziološki je životinjski osnovni nusproi zvod, koji u kruženju organske materije u prirodi od davnina služi za đubrenje ratar skih kultura.U probavnom traktu životinja hranljive materije koje se ne usvoje u orga nizam izlučuju se fiziološki kao otpadne materije u obliku izlučevina fecesa i urina. Feces, urin sa ili bez prostirke zajedno sa tehničkom vodom koja se koristi za čišćenje objekata i vode za piće kao i ostalih otpadaka (ostataka hrane, prašine, dlake i dr.) čine sporedni proizvod u stočarstvu odnosno stajnjak.

 Problemi u vezi sa stajnjakom pojavili su se primenom novih stočarskih tehnologi ja. Savremena tehnologija je u govedarstvu, svinjarstvu, živinarstvu i drugim grana ma uspela da velike populacije životinja koncentriše na malom prostoru. Time je uz poznate prednosti
donela i brojne nedosta tke, posebno one u vezi sa fekalnom mate rijom odnosno stajnjakom. To se pre svega odnosi na pravilno skladištenje njegov tre tman i upotrebu. Velike količine stajnjaka iz intenzivnog stočarstva opterećuju okolinu zbog toga što se odlažu na malom prosto ru i što njegova dispozicija zahteva dovo ljno obradivih poljoprivrednih površina.

Proizvodnja stajnjaka na farmi po vrstama

 Posebno je pitanje tečni stajnjak koji poznaje tehnologija rešetkastog poda. U zavi snosti od načina držanja domaćih životinja odnosno da li se one drže na prostirci ili ne, kao nusproizvod se javlja čvrsti stajnjak i osoka odnosno  tečni stajnjak. Čvrsti stajnjak prestavlja mešavinu fecesa (izmeta), mokraće i prostirke dok se tečni sta jnjak sastoji od fecesa, mokraće, upotrebljene teh. vode i vode koja se koristi za na pajanje, ostataka hrane, dlake itd.. Sastav proizvedenog  stajnjaka zavisi od vrste životinja, vrste hraniva i načina ishrane, vrste prostirke koja se koristi kao i količine vode koja se rasipa ili koristi za pranje.

 Procenjene dnevne količine fecesa i urina po vrstama i kategorijama domaćih životinja date su u tabelama 1, 2 i 3.

 Tabela 1. Procenjena dnevna proizvodnja fecesa  i urina za goveda

Tabela 2. Procenjena dnevna proizvodnja fecesa i urina za svinje

Tabela 3. Procenjena dnevna proizvodnja fecesa i urina za živinu

Čvrsti stajnjak

 Čvrsti stajnjak prestavlja mešavinu fecesa (izmeta), mokraće, prostirke, manje koli čine vode koja se prosipa prilikom napajanja, ostataka hrane, dlake i dr.
Godišnja količina stajnajka zavisi od vrste domaćih životinja, telesne mase i količi ne upotrebljene prostirke.

 Tako goveče od 500 kg ostavlja oko 15 tona svežeg odnosno 11 tona zrelog sta jnjaka dok konj iste težine oko 10 t svežeg i 8 t zrelog stajnjaka. Manje životinje proi zvode proporcionalno manje količine stajnjaka i ovca (45 kg) oko 0,9 t svežeg ili 0,7 t zrelog, svinja (100 kg) 2,7 t svežeg odnosno 2,2 t zrelog stajnjaka.

 Čvrsti stajnjak bogat slamom može se slagati na gomilu visine do  3 m.Tokom peri oda lagerovanja stajnjaka na betonskim skladištima pod uticajem atmosferskih padavina dolazi do ceđenja vode bogate nutrijentima i ta voda se naziva osoka.

 Procena dnevne proizvodnje svežeg čvrstog stajnjaka

 Očekivana količina čvrstog stajnjaka izračunava se na osnovu formule:

 OČEKIVANA KOLIČINA STAJNJAKA (kg) = (K/2 + P) x 4

 Gde je:
K- suva materija hrane (kg)
P-  količina prostirke (kg)
U oksidacijskim uslovima krajnji produkti su CO2 i H2O pa slabo zbijene gomile stajnjaka imaju velike gubitke na težini i azotu. U uslovima dobre zbijenosti stajnjak za tri meseca izgubi približno 30% težine i 25 % azota. Obično se smatra da je sta jnjak nakon 3-4 meseca poluzreo, a nakon 6-8 meseci potpuno zreo.

dipl.ing. Zoran Kozlina