Agrotehnika sadnje šljive
Razmak sadnje
Pitanje razmaka sadnje šljive je izuzetno bitno, jer vrlo često se dešava da farmeri nakon dvije-tri godine shvate da nisu donijeli ispravnu odluku i onda vrše popunjavanje zbog rijetke sadnje ili eventualno sijeku po jedno stablo zbog preguste sadnje. Na pitanje koji je to optimalan razmak, nažalost, ima vrlo veliki broj oprečnih mišljenja, od ekstremno rijetkih (7×6 m) do ekstremno gustih (3,5×1 m).
Razmak sadnje zavisi prvenstveno od sorte, podloge, sistema uzgoja i niza drugih faktora i kreće se od 6×6 m, 6×5 m, 5×5 m, 5×4 m, 5×3 m. Kod vegetativnih podloga taj razmak može da bude i 3,5×2 m, 3,5×1,5 m i 3.5×1 m u sistemu intenzivnog uzgoja. U kombinaciji trenutno postojećih sorata i podloge, na našim prostorima, najpogodniji razmak je 5×3 m u sistemu uzgoja vitkog vretena i zatravljivanja međurednog prostora. Za zatravljivanje međureda koristi se travna smjesa: italijanski i engleski ljulj te mačiji repak u kombinaciji 1:1:1 i u količini 2-3 kg po dunumu.
Vrijeme sadnje
Šljiva se sadi od opadanja lišća u jesen do kretanja vegetacije u proljeće. Ukoliko se šljive posade u jesen, one po pravilu imaju na raspolaganju dovoljne količine vlage u zemljištu, formiraju adventivno korijenje koje odmah po zagrijavanju zemljišta vrši i usvajanje vode i u njoj rastvorene hranjive materije. Što je sadnja šljive kasnija, smanjuje se procenat prijema i porast posađenih sadnica. U našim uslovima, preporučuje se jesenja sadnja.
Razmjeravanje i obilježavanje mjesta za sadnju
Prilikom razmjeravanja, potrebno je prvo odrediti pravce redova. Ukoliko parcela dozvoljava, najbolje bi bilo da redovi budu u pravcu sjever – jug jer je tada iskorištenost sunčeve energije najbolja, a samim tim se poboljšava i kvalitet ploda. Zavisno od parcele, razmjeravanje možemo početi sa početka ili sa sredine parcele i tako sto prvo izvučemo osnovni red (koji je obično po najdužoj strani). na krajevima osnovnog reda postavljaju se pravi uglovi (90°) ili tzv. vinklo, kako bi se odredili pravci ostalih redova. Kada se odredi osnovni red i pravi uglovi, onda se zavisno od razmaka sadnje vrši razmjeravanje lijevo i desno, odnos naprijed i nazad.
Kopanje rupa za sadnju
Kopanje rupa za sadnju moze se vršiti i traktorskom sondom ali nije preporučljivo to raditi u glinovitim, teškim i vlažnim zemljištima. Inače, kopanje rupa za sadnju poželjno je obaviti 2-3 sedmice prije sadnje. Ukoliko je priprema zemljišta bila potpuna (rigolovanje, agromelioracija, oranje, tanjiranje), onda se kopaju rupe tek toliko da se sakrije korijenov sistem. Najpraktičnije je sa jednobraznim plugom otvoriti brazdu i nju saditi. Naknadno, drljačama se poravna prethodno napravljena brazda. Na strukturno lošijem zemljištu i bez dobre prethodne pripreme zemljišta rupe za sadnju moraju biti i šire i dublje (npr. 100×60 cm). Ukoliko ručno kopamo rupe, onda je prijedlog da su rupe dimenzija 60×60 cm sa odvojenim slojevima. Na dno se stavi 2-3 lopate zgorjelog stajnjaka. Preko stajnjaka stavi se rahla i plodna zemlja a zatim pravilno rasporedi korijen. Preko korjenovih žila naspe se rahla i plodna zemlja. Ostatak rupe dopunimo sa preostalom zemljom pomiješanom sa NPK gnojivom. Na kraju sadnicu zalijemo sa 10-15 I vode.
Sadni materijal
Sadnica sa prijevremenim razgranjenjem
Ovo je idealna sadnica za nove zasade i njena cijena je obično nešto veća nego cijena klasične jednogodišnje sadnice ili šibe. Ovakva sadnica treba da bude pripremljena tako da prorodi što prije. Idealna sadnica je ona koja posjeduje diferencirane cvjetne pupoljke. Sadnica sa prijevremenim ograničenjem treba da ima dominantnu centralnu osu – stožinu, da je visine 2 m, uključujući i korijen. Takva sadnica treba da ima do 5 dobro razvijenih, kvalitetnih bočnih prijevremenih razgranjenja sa približno jednakom debljinom. Prvo bočno razgranjenje treba biti na visini najmanje 60 cm od zemljišta. Razgranjenja treba da budu dobro raspoređena kako duž osovine, čime bi se dobile dobro pozicionirane stalne skeletne grane vremenom kako se sadnica razvija. Kvalitetna razgranjenja trebaju biti 15-20 cm duga kao apsolutni minimum, a bolje je ako su ista i duža.
Knipp sadnica
Knipp sadnica je dvogodišnja sadnica (starost debla je dvije godine) sa jednogodišnjim prijevremenim razgranjenjem. Prvi put proizvedena je u Holandiji prije dvadeset godina i danas pred stavlja standard kod jabuke i trešnje. To je jednogodišnja sadnica koja se u proljeće oreže na željenu visinu, a ostavi se samo jedan pupoljak dok se ostali odstrane. U toku vegetacije iz ostavljenog pupoljka razvija se prirast koji nosi prijevremena razgranjenja i takva sadnica je u jesen spremna za prodaju, odnosno za sadn ju. Prednost je što se godinu dana ranije dobije rod u odnosu na klasičnu sadnicu. Nabavku sadnica treba izvršiti blagovremeno i od poznatog i renomiranog proizvođača sadnica šljive, koji daje garanciju za kvalitetu i sortnu čistotu. Vrlo rijetko se sadnice mogu zasaditi istog dana kada su i nabavljen te ih je stoga potrebno utrapiti do momenta sadnje. Trapljenje sadnica se vrši ocijeditom mjestu u kanale dubine 40 cm i takve sadnice se dobro nagrnu zemljor nagaze da bi se istisnuo zrak koji bi mogao prouzrokovati sušenje ili izmrzavanje.
Tehnika sadnje šljive
Prije sadnje sadnice treba ponovno pregledati, odstraniti polomljene grane i žile, osvježiti rezove na žilama, preduge žile skratiti i nakon toga korijen poto piti u ranije pripremljenu smjesu zemlje, vode i goveđe balege. U toj smjesi sadnice treba da odstoji 3-4 sata nakon čega se pristupa sadnji. Ukoliko je priprema zemljišta urađena po prethodnoj recepturi, onda se na dne jame stavi površinske rahle zemlje u obliku humke. Nako toga korijenov sistem se lijepo rasporedi. Po žilama se sta ponovo rahla zemlja i laganao nagazi.
Ostatak jame se dopuni preostalom zemljom vodeći račun da spojno mjesto bude iznad zemlje 5-8 cm. Na kraju, zemlja se lagano ponovo nagazi i svaka sadnica se zalije sa vode. Spojno mjesto je iznad zemlje 5-8 cm Ako priprem zemljišta nije dobro urađena, onda se kopaju veće jame i na dno jame stavi 2-3 lopate zgorjelog stajnjaka preko koga ide rahla zemlja u obliku humke.
Poslije toga korijenov sistem se pravilno rasporedi, a preko žila stavi ra zemlja koja se lagano nagazi. Oko polovine jame uz zidove se stavi 2-3 lopate ze jelog stajnjaka i ostatkom zemlje dopuni jama. Na vrhu jame stavi se 100 g mineralnog gnojiva NPK i zaspe se zemljom. Svaka sadnica se na kraju zalije vodom.
izvor:agrostore.ba